Pogled na... - Bosna i Hercegovina

EU uvela proceduru ukidanja viza, ugrožena i BiH

Ova mjera pogađa 61 zemlju sa trenutnim bezviznim pristupom Šengenu i usklađuje se sa novim prioritetima EU bezbijednosti.

Ova promjena donosi veću fleksibilnost Evropskoj komisiji da brzo reaguje na prijetnje, uključujući hibridne prijetnje i zlatne vize, sa ciljem jačanja kontrole migracija i zaštite unutrašnjih granica EU.

Šta je usvojena reforma bezviznog režima?

Na glasanju u utorak, poslanici Evropskog parlamenta podržali su reformu mehanizma za suspenziju bezviznog režima. Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da privremeno ili trajno uvođenje viza za određenu zemlju u slučaju ozbiljnih problema.

• Privremena suspenzija: Pokreće se odmah po otkrivanju sumnji, dok traje istraga i dijalog sa trećom zemljom.
• Trajna suspenzija: Primjenjuje se ako se problemi ne riješe, uz konsultacije sa članicama EU.

Reforma je usvojena sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 uzdržana. Sada čeka formalno odobrenje Savjeta EU i stupa na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

Glavni razlozi za suspenziju bezviznog režima u EU

Prema novim pravilima, suspenzija bezviznog putovanja može se pokrenuti iz više razloga, sa fokusom na bezbijednost i migracije:

• Bezbijednosne prijetnje: Povečan broj teških krivičnih djela počinjenih od strane državljana te zemlje.
• Migracioni pritisak: Značajan rast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili prevelikog broja osoba koje prekočuju dozvoljeni boravak.
• Kršenje međunarodnih normi: Nepoštovanje Povelje UN, međunarodnog prava ljudskih prava, humanitarnog prava ili odluka međunarodnih sudova.

Ovi razlozi ostaju na snazi, a nova dopuna stvara efekt odvraćanja kako bi treće zemlje bolje poštovale uslove bezviznog režima.

Novi razlozi za brzu reakciju EU: Od hibridnih prijetnji do zlatnih viza

Reforma uvodi ekspandirane kriterijume za suspenziju, usklađene sa uslovima za odobravanje bezviznog režima:

• Hibridne prijetnje: Državom sponzorisana instrumentalizacija migranata (npr. namjerno slanje migranata na granice kao oružje).
• Zlatne vize: Šeme za brzo dobijanje EU državljanstva kroz investicije (npr. kupovina nekretnine ili ulaganje kapitala), koje mogu dovesti do bezbijednosnih rizika.
• Neusklađenost sa EU politikom: Nedostatak saradnje u readmisiji ili kršenje vizne politike.
• Sankcije za zvaničnike: Fleksibilna suspenzija za vladine zvaničnike odgovorne za kršenja ljudskih prava.

Ove mjere daju EU veću moć da štiti Šengenski prostor od zloupotreba, posebno u kontekstu globalnih kriza.

Uticaj na zemlje kandidata: Šta znači za BiH i Gruziju?

Nova pravila olakšavaju ulazak u bezvizni režim za zemlje poput Bosne i Hercegovine (BiH), pod uslovom da nema problema sa azilom ili bezbijednosnim rizicima. Ako BiH ispuni uslove – npr. nizak broj azilantskih zahtjeva i saradnju u readmisiji – proces bi mogao biti ubrzan.

Međutim, suprotan primjer je Gruzija, za koju EU procijenjuje da se sve više udaljava od evropskih vrijednosti. Stanje u Gruziji navodno je direktan podsticaj za ovu reformu, sa porastom migracionih pritisaka i političkih tenzija.

Prema izvorima poput Nezavisnih novina, ova reforma jača EU kontrolu, ali i podstiče zemlje poput BiH na brže reforme za bezvizni put u EU.